Dr. sci. Kemal Bašić
TEUFIK EF. HADŽIĆ-ŽIVOT I DJELA
Život
Teufik Hadžić je rođen 24. juna 1921. godine u selu Kozaruša, općina Prijedor od oca Edhema i majke Šefke. I sa očeve i sa majčine pripadao je ulemanskim porodicama. Otac mu je bio efendija, djed Šaćir također efendij. U petoj godini života je ostao bez oba roditelja. Brigu o njemu je preuzeo djed po ocu Šaćir ef. Kada je bio treći razred osnovne škole umire mu i djed. Na žalost to nije i poslednji gubitak Teufik efendije u mladosti. Naime, pod prilično nerazjašnjenim okolnostima prilikom služenja vojnog roka život je izgubio njegov brat Emin efendija koji je završio Ujedinjenu medresu u Banja Luci i bio imam u džematu Srednji Jakupovići. Osnovnu školu Teufik Hadžić je završio u Kozarcu 1934. godine. Te godine je upisao medresu u Banja Luci. Nakon završetka medrese 1939. godine stupio je u imamsku službu i to u džemat Gornji Jakupovići (danas MIZ Kozarac). Tu je ostao do odlaska na odsluženje vojnog roka koji je trajao dvije godine. Nakon završetka vojnog roka 1949. godine je postavljen za imama u džematu Srednji Jakupovići. Krajem 1952. godine premješten je u svoje rodno selo Kozaruša za imama. Tu je vršio dužnost imama sve do 1983. godine kada je penzionisan. U vrijeme službovanja u Kozaruši vršio je dužnost vjersko prosvjetnog referenta i sekretara Odbora Islamske zajednice u Kozarcu. Bio je član Sabora Islamske zajednice u Sarajevu četiri mandata, a u jednom mandatu je vršio dužnost člana Starješinstva Islamske zajednice u Sarajevu u svojstvu sekretara. Uslijed ratnih događaja 1992. godine napustio je Kozarac i bio jedno vrijeme u R Hrvatskoj u svojstvu muhadžira. Nakon rata vratio se u Bosnu i Hercegovinu, prvo u Sanski Most a nakon toga u Kozarac. I nakon povratka u Kozarac bio je izuzetno aktivan što će se vidjeti i iz redova koji slijede. Na bolji svijet je preselio 10. 12. 2018. godine u svojoj porodičnoj kući u Kozarcu.
Djela:
Objavljeni radovi
Teufik Hadžić je bio veoma aktivan i putem pisane riječi. To je činio duži vremenski period. Na taj način je nastalo dosta njegovih radova objavljenih prvenstveno u glasilima Islamske zajednice: Glasnik i Preporod. Izuzetak predstavlja njegovo najznačajnije djelo: Džamije i džemati Kozarca kao i knjižica: Moje sjećanje na banjalučke medrese i još neke događaje.
Knjige:
DŽAMIJE I DŽEMATI KOZARCA
Ovo napoznatije djelo Teufika Hadžića ima ukupno 212 stranica. Izdano je u Cazinu 2003. godine. Pored tehnički potrebnih stvari na jednoj od nenumerisanih stranica ovog djela se nalazi posveta u kojoj se kaže da je ona posvećena preminulom bratu Teufik ef. Eminu koji je takođe bio imam i čija je fotografija donesena na 204. stranici ovog djela. Nakon toga slijedi Predgovor koji zauzima nepune tri stranice. Na devetoj stranici slijedi novo poglavlje: Historija Kozarca. Ovo poglavlje ima više podnaslova a to su: Kozarački kapetani. Ovaj podnaslov se nalazi na stranicama deset-četrnaest. Iza njega slijedi novi podnaslov Omer-paša Latas koji se nalazi na stranicama petnaest-sedamanaest. Na osamnaestoj stranici počinje novi podnaslov: Nešto više o „Pašinim konacima“. Ovaj podnaslov zauzima nešto više od jedne stranice. Iza njega slijedi novi podnaslov: Stanovništvo. On se nalazi na stranicama devetnaest-dvadeset jedan. Iza njega slijedi poglavlje: Položaj Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrije. Ovo poglavlje se nalazi na stranicama dvadeset dva-dvadeset tri. Nakon njega slijedi poglavlje: Statut i ustavi Islamske zajednice u BiH koje zauzima stranice dvadeset četiri-dvadest šest.
Iza njega slijedi poglavlje sa naslovom: Ko su bili predsjednici Odbora Islamske zajednice u Kozarcu od formiranja Odbora Islamske zajednice 1969. do 1992. godine koje zauzima samo jednu stranicu i nalazi se na dvadeset sedmoj strani. Iza njega slijedi novo poglavlje: Slika Kozarca od 1878. do 1940. godine o ke se nalazi na stranicama dvadeset osam-trideset jedan. Nakon toga je novo poglavlje koje zauzima samo jednu stranicu sa naslovom: Spisak džemata, džamija i mesdžida na području općine Kozarac s brojem domaćinstava 1992. godine. Slijedi još jedno poglavlje na samo jednoj stranici sa naslovom: Džemati, džamije i imami na području Medžlisa Islamske zajednice Kozarac. Iza njega slijede poglavlja koja konkretno govore džamijama sa područja Kozarca. Prvo od tih poglavlja nosi naslov: Mutnička ili Kulašića džamija. Ovo poglavlje se nalazi na stranicama: trideset šest-četrdeset šest. U njemu ima i nekoliko podnaslova: Ko su bili imami u Mutniku?, Nešto o bubnjarima za vrijeme Ramazana i Poznate ličnosti. Nakon ovog slijedi poglavlje sa naslovom: Džamija Stari Grad-Kozarac. Nalazi se na stranicama četrdeset sedam-pedeset tri. I u ovom kao i u predhodnom poglavlju ima nekoliko podnaslova. To su: O Isaj-efendiji Softiću, O Husi Ključaninu, Imami Gradske džamije i Nekoliko riječi o mujezinu Gradske džamije.
Iza ovog slijedi pglavlje: Džamija u džematu Dera ili Rika. Ono ima i jedan podnaslov: Imami džemata Dera. Poglavlje se nalazi na stranicama pedeset četiri-pedeset sedam. Slijedi novo poglavlje: Džemat Kalata. I ono kao i predhodno ima i jedan podnaslov: Poznate ličnosti u Kalati. Poglavlje se inače nalazi na stranicama: pedeset osam-šezdeset šetiri. Slijedi novo poglavlje: Nekoliko riječi o događajima koji su se zbivali u Kozarcu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Poglavlje se nalazi na stranicama šezdeset pet-sedamdeset i njemu se nalaze i dva podnaslova: Kako je formirana „Redžina milicija“ i Ko su bili imami u džematu Kalata.Iza ovog slijedi poglavlje: Džemat i džamija u Kozaruša. Nalazi se na stranicama sedamdeset jedan-devedeset tri. Kao što se vidi ovo jedno od najvećih poglavlja i u njemu se nalazi i nekoliko podnaslova: Kako je došlo do obnove ove džamije?, Imami Kozaruške džamije, Nešto o džematlijama Kozaruše, Nešto o mlinovima (vodenicama) u Kozaruši i Nešto o kahvama u džematu Kozaruša. Poslije ovog slijedi poglavlje: Džemat Mujkanovići koje se nalazi na stranicama devedeset četiri-sto jedan. Ono ima i jedan podnaslov: Ko su bili imami u džematu Mujkanovići. Iza njega slijedi poglavlje: Džemat Kamičani. Nalazi se na stranicama sto dva-sto dvanaest. I ovo poglavlje ima jedan podnaslov: Ko su bili imami u kamičkj džamiji.
Slijedi novo poglavlje: Džemat Brđani. Nalazi se na stranicama sto trinaest-sto dvadeset. Ima i jedan podnaslov: Ko su bili imami u džematu Brđani. Iza njega slijedi novo poglavlje: Džemat Alići. Ovo poglavlje nema podnaslova i nalazi se na stranicama sto dvadeset jedan-sto dvadeset četiri. Iza njega je novo poglavlje: Džemat Hrustići koje ima jedan podnaslov: Ko su bili imami u ovom džematu a nalazi se na stranicama sto dvadeset pet-sto dvadeset sedam. Slijedi novo poglavlje: Džemat Forići zvani Heraci koje zauzima samo svije stranice i ima jedan podnaslov: Ko su bili imami u ovom džematu. Iza njega je poglavlje: Džemat Gornji Jakupovići koji se nalazi na stranicama sto trideset-sto četrdeset jedan. Ima i dva podnaslova: Poznate ličnosti i Ko su bili imami u džematu Gornji Jakupovići. Slijedi poglavlje: Srednji Jakupovići koje se nalazi na stranicama sto četrdeset jedan-sto četrdeset pet. Ima i dva podnaslova: Poznate ličnosti u ovom džematu i Ko su bili imami u ovom džematu? Slijedi novo poglavlje: Džemat Kevljani koji se nalazi na stranicama sto četrdeset šest-sto pedeset dva. Ima i jedan podnaslov: Ko su bili imami u džematu Kevljani? Slijedi novo poglavlje: Džemat Hadžići. Nalazi se na stranicama sto pedeset tri-sto pedeset devet. Ima i jedan podnaslov: Ko su bili imami u džematu Hadžići? Iza ovog poglavlja je novo poglavlje: Džemat Hrnići. Nalazi se na stranicama sto šezdeset-sto čezdeset devet. Ima i dva podnaslova: Imami u džematu Hrnići i Nekoliko riječi o Ahmetu Melkiću.
Slijedi poglavlje: Džemat Trnopolje koje ima i jedan podnaslov: Ko su bili imami u džematu Trnopolje? Poglavlje se nalazi na stranicama sto sedamdeset-stp sedamdeset šest. Iza njega je poglavlje: Džemat Duračci koje takođe ima jedan podnaslov: Imami džemata Duračci a nalazi se na stranicama sto sedamdeset sedam-sto osamdeset. Slijedi poglavlje: Džemat Suhi Brod. I ovo poglavlje ima jedan podnaslov: Imami u džematu Suhi Brod a lazi se na stranicama sto osamdeset jedan-sto osamdeset četiri. Iza ovog je poglavlje: Džemat Sivci koje zauzima samo dvije stranice i ima i jedan podnaslov: Imami u džematu Sivci. Iza njega je poglavlje: Džemat Garibovići koje se nalazi na stranicama sto osamdeset sedam-sto devedeset jedan. Slijedi jedno kraće poglavlje: Džemat Matrići koje zauzima oko stranice i po i ima jedan podnaslov: Ko su bili stalni imami u džematu Matrići. Iza je poslednje poglavlje ovog tipa: Džemat Mahmuljini koje zauzima četiri stranice a nalazi se na stranicama sto devedeset četiri-sto devedeset sedam. U ovom poglavlju se nalaze i dva podnaslova: Poznate ličnosti u džematu Mahmuljini i Imami u džematu Mahmuljini. Iza ovog je novo poglavlje: Spisak imama koji su vršili imamsku dužnost na području Odbora odnosno Medžlisa islamske zajednice u Kozarcu od 1878. godine do 1992. godine. Nalazi se na stranicama sto devedeset devet-dvjesto jedan. U njemu su navedena imena sto četiri imama, odakle su i u kojem džematu su službovali kao imami. Slijedi: Završna riječ koja zauzima nepunu stranicu i po. Iza toga je na dvije stranice doneseno 16 fotografija nekih bivših nekih sadašnjih imama sa područja MIZ Kozarac. Nakon toga je na jednoj stranici donesena: Moja biografija sa jednom fotografijom autora.Iza toga slijedi: Sadržaj i Literatura. Pored obilja informacija koje su date u ovom radu tu se nalazi i veliki broj fotografija džamija bilo prije rata bilo poslije rata kada su kod mnogih itekako uočljive posledice rata.
MOJE SJEĆANJE NA BANJALUČKE MEDRESE I JOŠ NEKE DOGAĐAJE
Djelo je objavljeno 2015. godine u Kozarcu. Ima ukupno 88 stranica. Tvrdi povez. Na stranicama 3-4 je Predgovor. Nakon njega slijedi poglavlje:Priča o banjalučkim medresama. Ono se nalazi na stranicama 5-15. Nakon ovogg poglavlja slijedi poglavlje: Ko su bili profesori u medresi. Nalazi se na stranicama 17-19. Slijedi poglavlje: Koji su predmeti izučavani u medresi. Poglavlje se nalazi na stranicama 21-36. Poslije toga slijedi poglavlje: Nekoliko riječi o Reis-ul-ulemi Hadži Ibrahimu hafizu Maglajliću. Ovo poglavlje se nalazi na stranicama 37-38 i zauzima nepune dvije stranice. Slijedi poglavlje: Nekoliko riječi o vođi Muslimanske organizacije Mehmeda Spahe, bratu Reis-ul-uleme Fehim ef. Spahe. Poglavlje se nalazi na stranicama 39-42. Poslije ovog slijedi poglavlje: Kozarčani u logoru na Krčmaricama. Ovo poglavlje se nalazi na stranicama 43-46. Nakon njega slijedi poglavlje: Nekoliko riječi o poznatom i priznatom Hadži-kura-hafizu Fehim ef. Gušiću iz Gornjeg Šehera. Poglavlje se nalazi na stranicama 47-48. Poslije ovog podnaslova slijedi novi podnaslov: Nekoliko riječi o sahat-kuli u Banja Luci. Podnaslov se nalazi na stranicama 49-50. Poslije ovog poglavlja slijede dva podnaslova koji zauzimaju po jednu stranicu. To su: Legenda o Halil-pašinom turbetu u Gornjem Šeheru i Nekoliko riječi o banjama (hauzima) u Gornjem Šeheru. Prvi podnaslov se nalazi na stranici 51, a drugi na stranici 52. Nakon ova dva kratka podnaslova slijedi podnaslov: Autobiografska zabilješka iz ratnog i poslijeratnog perioda. Ovaj podnaslov se nalazi na stranicama: 53-75. Nakon toga slijedi podnaslov: Završna riječ. Nalazi se na stranicama 76-78. Nakon toga slijedi kratka biografija Teufik ef. Hadžića koju je napisao Amir ef. Mahić. Nalazi se na stranicama 79-82. Na kraju ove knjige nalazi se i nekoliko vrlo korisnih fotografija. To su: Maglajlića ili Fejzija medresa, Maglajlića medresa od Kastela, Maglajlića medresa od mosta, Šibića medresa, Šibića medresa od Ferhadije, Demirovića banja i Šeranića banja. Sadržaj ovog rada nalazi se na stranicama 87-88. Ono što je posebno interesantno u vezi ovog djela pored njegove važanosti jeste činjenica da se ono pojavilo u devedeset četvrtoj godini života njenog autora.
Članci:
Radovi objavljeni u Glasniku VIS-a
U ovom glasilu Islamske zajednice Teufik Hadžić je objavio veći broj radova. To su:
Članak po naslovom: „Jedna korisna akcija“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 11-12, Sarajevo 1954. godine, str. 319. Kao što se vidi po broju stranica to je jedan manji članak koji zauzima svega oko jedne trećine stranice. To je, koliko je nama poznato prvi objavljeni članak ovog autora. U njemu se govori o tome da je na sreskoj sjednici vjerskih službenika odlučeno da isti učestvuju u nekim korisnim akcijama.
Rad pod naslovom: „Proslava rođendana Muhameda a.s. u Prijedoru“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a, br. 3-4, Sarajevo 1955., str. 147-148. To je jedan kraći informativni članak na osnovu čijeg naslova se može vidjeti o čemu on govori. Prva navedena svečanost o kojoj je riječ je održana 9. oktobra 1954. godine a na njoj je predavanje održao imam čaršijske džamije u Prijedoru Muhamed ef. Garčević.
Članak koji ima naslov: „Merhum Hasan ef. Deumić“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 8-10, Sarajevo 1955. godine, str. 341-342. Na osnovu naslova članka može se vidjeti o čemu on govori. Osoba o kojoj je riječ je rođena 1894. godine u Kozaruši-Kozarac a umrla 5. juna 1955. godine. Bio je imam u nekoliko Kozaračkih sela: Sred. Jakupovići, Mujkanovići, Suhi Brod i Hrustići.
Rad pod naslovom „Proslava Mevludi šerifa u Ljubiji“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 1-3, Sarajevo 1956., str. 101-102. Na osnovu broja stranica ovog članka možemo vidjeti da je t manji članak, više informativan. Iz naslova samog rada može se naslutiti o čemu on govori. Mevludu je prisustvovalo 10 vjerskih službenika (imama) sa područja Prijedora i Kozarca.
Članak koji ima naslov: „Održana je Godišnja skupština Udruženja Ilmije u Prijedoru“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 10-12, Sarajevo 1956. godine, str. 433-435. Iz samog naslova rada jasno je o čemu on govori. U ovom članku je donesena i jedna fotografija. To je fotografija: Učesnika godišnje skupštine Udruženja ilmije u Prijedoru. Skupština je održana 7. VIII 1956. godine u prostorijama Vakufskog povjerenstva u Prijedoru.
Članak pod naslovom: „Proslava mevludi-šerifa na području Prijedorskog sreza“. Objavljen je u istom broju Glasnika tj. 10-12, Sarajevo 1956, odmah iza predhodnog članka na stranicama 435-436. Ovaj rad ima i nekoliko podnaslova koji bliže određuju rad. Ti podnaslovi su: Mevlud u Prijedoru, Mevlud u Kozarcu i Mevlud u Ljubiji.
„Merhum Šerif ef. Džaferović“. Rad je objavljen u Glasniku VIS-a br. 10-12, Sarajevo 1956., str. 450-451. Kao što se na osnovu naslova može pretpostaviti u radu je riječ o jednom od istaknutih imama sa područja Medžlisa Kozarac. Šerif ef. je bio imam u selu Kevljani. Vrlo je indikativna briga ovog imama za svoj džemat na osnovu riječi koje je uputio u zadnjim momentima života na ovom svijeta. On je rekao: „Sine poselami moje džematlije, ja im svima halalim i reci im da je Bajram u srijedu“.
Rad koji ima naslov „Mevludi-šerif u obnovljenoj džamiji u selu Kozaruša-Prijedor“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 4-6, Sarajevo 1959., str. 249-250. Rad kao što se i iz naslova može vidjeti govori o Mevludskoj svečanosti u džematu Kozaruša u kojoj je kao imam radio autor ovog teksta-Teufik Hadžić. Mevlud je održan 5. 10. 1958. godine uz prisustvo 23 imama i preko hiljadu osoba.
U istom broju Glasnika VIS-a tj. br. 4-6, Sarajevo 1959. godine, str.233-235 objavljen je još jedan rad Teufika Hadžića. Nasloov rada je „Otvorenje novosagrađene džamije u selu Hambarine kod Prijedora“. Kao što se po broju stranica to je jedan od dužih radova Teufika Hadžića. Iz njegovog naslova se može vidjeti o čemu on govori. Svečanost je održana u petak 2. 1. 1959. godine. Njoj je prisustvovalo od 12-15 hiljada posjetilaca i 45 imama iz Prijedora, Sanskog Mosta, Bos. Novog, Gradačca, Gračanice, Prnjavora. Na ovoj svečanosti skupu se obratio i poznati alim Hasan Škapur.
Rad pod naslovom „Proslava Mevludi-šerifa na području Prijedorskog sreza“. Rad je objavljen u Glasniku VIS-a br. 10-12, Sarajevo 1959., str. 475-476. Kao što se vidi i ovo je jedan rekli bismo uobičajeni tekst Teufka Hadžića. Rad ima dva podnaslova koji govore o dvije mevludske svečanosti održane u dva prijedorska džemata. Ti podnaslovi su: Mevlud u Gornjoj Puharskoj i Mevlud u Donjoj Puharskoj.
Članak pod naslovom: „Jedna rijetka islamska manifestacija u Kozarcu“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 7-9, Sarajevo 1960. godina, str. 392. Članak govori o svečanosti povodom ispraćaja na hadž Omer ef. Mahmuljina, imama džamije u Kalati u Kozarcu. Svečanost se desila 15. maja 1960. godine. Rad zauzima nešto preko polastranice.
Još jedan članak objavljen u istom broju glasnika tj. 7-9, Sarajevo 1960. godine, str. 395. Naslov članka je: „Proslava Lejlettul-miradža-Dana vakifa u Prijedoru“. To je manji rad koji zauzima svega oko jedne trećine stranice. Svečanost ovim povodom održana je u glavnoj džamiji u Prijedoru. Na kraju je autor ptpisan kao: Teufik Hadžić, imam Kozarac.
Još jedan članak u istom broju Glasnika tj. br. 7-9, 1960. godine, str. 403-405. Naslov rada je : „Osvrt na rad i sjednice novoizabranog Povjerenstva IZ u Prijedoru“. Redakcija Glasnika je zabilježila i fus notu uz naslov ovog rada koja glasi: „Donosimo ovaj osvrt sa željom da se naši organi na terenu ugledaju u zalaganje Povjerenestva u Prijedoru“. Kao što se vidi iz naslova ovog rada ali i iz navedene fus note ovo je jedan informativni članak koja govori o sjednici novoizabranog Povjerenstva IVZ-a koja je održana 17. januara 1960. godine u Prijedoru.
Članak pod naslovom: „Merhum Muhamed ef. Garčević“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 10-12, Sarajevo 1960. godine, str. 544. Rad zauzima čitavu jednu stranicu. Članak je urađen u povodu smrti Muhamed ef. Garčevića, poslovođe Vakufskog povjerenstva i imama čaršijske džamije u Prijedoru. Osoba je umrla u srijedu, 3. februara 1960. godine (6. ša'bana 1379. godine po hidžri).
„Otvorenje obnovljene džamije u Blagaju kod Bosanskog Novog“. Članak je objavljen u broju 1-3, Sarajevo 1961. godine na stranicama 70-72. Iz broja stranica koje zauzima možem vidjeti da to nije neki naročito veliki članak. Iz samog naslova ovog članka se vidi o čemu on govori.
„Proslava rođendana Muhammed a.s. na terenu Povjerenstva IVZ u Prijedoru“. Kao i predhodni članak i ovaj je objavljen u broju 1-3, Sarajevo 1961. godine ali na 77. stranici. Prema prostoru koji zauzima ovaj članak možemo vijeti da je to više informacija. Takođe naslov ovog članka određuje i njegovu tematiku.
Još jedan članak Teufika Hadžića objavljen je u istom broju Glasnika tj. u broju 1-3 u 1961. godine. Naslov članka je „Svečana sjednica povodom desetogodišnjice rada Udruženja Ilmije u Prijedoru“ a objavljen je a stranicama 79-80. Kao i u nekim drugim njegovim člancima i u ovom članku naslov u velikoj mjeri određuje njegovu tematiku.
Rad koji ima naslov „Mevludi šerif povodom opravke džamije i izgradnje nove munare u selu Kevljani-Prijedor“. Članak je objavljen u broju 10-12, Sarajevo 1961. godine na strani 442. Kao što se vidi to je jedan kraći članak koji zauzima jednu nepunu stranicu. Iz samog naslova članka možemo vidjeti o čemu se u njemu radi.
Članak koji ima naslov: „Svečanost povodom izgradnje munare u selu Bišćani kod Prijedora“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 1-3, Sarajevo 1962. godine, str. 38. Na osnovu naslova članka se može vidjeti o čemu on govori. Povod je završni radovi na renoviranju džamije i izgradnji nove munare. Svečanost tim povodom održana je u nedjelju, 8. oktobra 1961. godine.
Rad po naslovom: „Proslava hove hidžretske 1383. godine na užem području Povjerenstva IVZ u Prijedoru“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 7-8, Sarajevo 1963., str. 341. Na osnovu samog naslova može se vidjeti o čemu ovaj rad govori. Glavna svečanost povodom nove hidžretske godine održana je u Glavnoj džamiji u Kozarcu u petak 24. maja 1963. godine.
Rad pod naslovom: „Proslava mevludi-šerifa na području Odbora IVZ Kozarac“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a, br. 9-10, Sarajevo 1963., str. 440. Rad je po svome obimu manji kao što se vidi i po tome što ne zauzima ni jednu čitavu stranicu. U njemu je donesen kratak presjek historije Kozarca i kratka lična karta Medžlisa Kozarac.
Članak pod naslovom: „Skupština ujedinjenih pododbora Udruženja Ilmije u Banjaluci“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 7-9, Sarajevo 1964., str. 426-427. Jedan od sličnih radova Teufika Hadžića koji po svome obimu zauzima nešto oko jedne i po stranice. Navedena Skupština je držana 23. maja 1964. godine.
Rad pod naslovom: „Otvorenje novosagrađene džamije u selu Zecovi kod Prijedora“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a, br. 1-2, Sarajevo 1965., str. 41. Iz samog naslova rada je jasno o čemu on govori. Rad zauzima nešto oko pola stranice. Događaj o kome je u radu riječ se zbio 25. oktobra 1964. godine.
Još jedan rad Teufika Hadžića u istom broju Glasnika tj. u br. 1-2, Sarajevo 1965., str. 49-50. Naslov rada je: „Svečano otvaranje obnovljene džamije u Kamičanima-Kozarac“. U radu je donesena i fotografija obnovljene džamije u Kamičanima. Svečanost o kojoj je riječ se desila u nedelju 27. oktobra 1964. godine.
Članak pod naslovom: „Sahibul hajrat vel hasenat merhum Dervišbeg Krupić“. Objavljen je Glasnik-u VIS-a br. 5-6, Sarajevo 1965., str. 217. Ovo je jedan od kraćih radova ovoga autora. Iz samog naslova članka može se vidjeti o čemu on govori. Osoba o kojoj je riječ je umrla 13. augusta 1964. godine.
Rad koji ima naslov: „Merhum hafiz Šaćir efendija Begić“. Objavljen je kao i predhodni rad u Glasnik-u VIS-a br. 5-6, Sarajevo 1965., str. 220. Kao što se vidi po obimu koji zauzima ovo je jedan od manjih radova ovog autora. Rad ne zauzima ni pola stranice. Takođe se prema naslovu može vidjeti o čemu rad govori. Osoba o kojoj je ovdje riječ je umrla 17. augusta 1964. godine.
Članak koji ima naslov: „Otvorenje novosagrađene džamije u Blagaj-Japri kod Bosanskog Novog“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 7-8, Sarajevo 1965., str. 285-286. U radu je donesena i fotografija novosagrađene džamije u Blagaj-Japri. Svečanost povodom njenog otvorenja se desila 16. augusta 1965. godine.
Rad pod naslovom: „Merhum Osman efendija Mahmuljin“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a br. 11-12, Sarajevo 1967., str. 587. Rad je po svom obimu manji. U njemu je riječ o jednom od nekoliko alima iz ulemanske porodice Mahmuljin iz Kozarca. U radu je donesena i fotografija Osman ef. Mahmuljina.
Članak pod naslovom: „Svečano otvorenje džamije u selu Kozaruši-Kozarac“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 1-3, Sarajevo 1968. godine, str. 65-68. Prema broju stranica može se vidjeti da je to jedan od dužih radova Teufika Hadžića ove vrste. Autor je bio imam u ovom džematu. U radu je donesena i fotografija džamije u Kozaruši.
Rad pod naslovom: „Proslava mevludi-šerifa na terenu sreza prijedorskoga“. Objavljen je u Glasnik-u VIS-a, br. 6-8, Sarajevo 1968. godine, str. 319-322. Kao što se vidi prema broju stranica ovo je jedan od većih radova Teufika Hadžića ove vrste. U njemu se nalazi i nekoliko podnaslova koji bliže određuju rad: Mevludi-šerif u Čejreci, Mevlud u Ljubiji, Mevlud u Rakovčanima i Mevlud u Kozarcu. U radu se nalaze i dvije fotografije: Učesnici-ice Mevludi-šerifa u Ljubiji i Dio učesnika Mevludi-šerifa u Ljubiji kod Prijedora.
Članak pod nazivom: „Svečano otvorenje adaptirane džamije i novosagrađene munare u Prijedoru – džemat Zagrad“. Objavljen je Glasnik-u VIS-a br. 3-4, Sarajevo 1970., str. 62-63. Po svome ovaj rad bi mogli ubrojati u radove srednje veličine ove vrste. Iz samog naslova rada se može naslutiti o čemu on govori. Svečanost tim povodom se desila 9. novembra 1969. godine.
Članak pod naslovom „Svečano otvorenje glavne džamije u Kozarcu“. Rad je objavljen u broju 11-12 u 1970. godini na stranicama 640-642. U članku je riječ o džamiji u Mutniku ili Mutničkoj džamiji. Ovo nije njeno prvo otvorenje nego više njena obnova ali temeljita. Rad na ovu temu Teufik Hadžić je obajavio i u Preoprodu. Svečanost o kojoj je ovdje riječ je održana 13. septembra 1970. godine a na njoj se obratio i poznati alim Hasan Škapur.
Rad koji ima naslov: „Još jedna nova džamija sa područja Odbora islamske zajednice u Kozarcu u džematu Trnopolje“. Rad je objavljen u Glasniku VIS-a br. 1-2, Sarajevo 1972. godine, str. 106-107. Sam naslov članka određuje i temu o kojoj govori. U radu se nalazi i fotografija novosagrađene džamije u Trnopolju.
Članak koji ima naslov: „Otvorenje novo-sagrađene džamije u Brđani-Kozarac“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 9-10, Sarajevo 1974. godine, str. 448-449. Iz naslova samog rada se može naslutiti o čemu on govori. Taj događaj otvorenja džamije se desio u nedelju 16. juna 1974. godine. U radu je donesena i fotografija nove džamije u selu Brđani.
Rad pod naslovom: „Moje poznanstvo sa hadži reis efendijom“. Objavljen je u Glasniku VIS-a br. 3-4, Sarajevo 1975. godine, str. 191-192. U radu je riječ o autorovom poznanstvu sa tek umrlim Reis ul ulemom Sulejman ef. Kemurom sa kojim se upoznao na Osnivačkoj skupštini Udruženja ilmije 1950. godine.
Članak pod naslovom: „Merhum Hasan efendija Mrkalj (1912-1975)“. Rad je objavljen u Glasniku VIS-a br. 9-10, Sarajevo 1975. godine, str. 490-491. Iz naslova rada se može vidjeti o čemu on govori. Riječ je o jednom od poznatijih imama sa područja Kozarca i to u selu Hrnići, a koji je rođen u selu Bišćani kod Prijedora. Donesena je i fotografija Hasana efendije Mrkalja.
U istom broju Glasnika VIS-a br. 9-10, Sarajevo 1975. godine odmah iza ovog rada objavljen je još jedan članak Teufika Hadžića. Taj rad nosi naslov: „Merhum hadži Salih efendija Bešić (1896-1975 g.)“ i nalazi se na stranici 491. U radu je riječ o još jednom zaslužnom imamu sa područja Kozarca.
Radovi objavljeni u Preporodu
U ovom glasilu Islamske zajednice Teufik Hadžić je objavio nekoliko članaka. Možda oni po svom obimu nisu veliki ali su za nas vrlo značajni jer daju dosta informacija o nekim vjerskim aktivnostima na području Kozarca, Prijedora, Bos. Novog ali i drugih mjesta u tom kraju. Ti radovi su:
Rad koji ima naslov: „Otvorena glavna džamija u Kozarcu“. Objavljen je u Preporodu br. 5, Godina I, od 15. novembra 1970. godine, str. 4. To je jedan manji rad, više informativan. Iz naslova se može primjetiti da je riječ o glavnoj džamiji u Kozarcu ili Mutničkoj džamiji. Nije riječ, naravno o prvom otvorenju ove džamije nego o njenoj obnovi. U radu je donesena fotografija Mutničke džamije.
Članak pod naslovom: „Stručno uzdizanje ilmije u Prijedoru“. Objavljen je u Preporodu br. 11, od 15. februara 1971. godine., str. 5. Kao što se može i pretpostaviti to je jedan kraći rad više informativnog karaktera. U radu je donesena i jedna fotografija: Polaznici seminara u Prijedoru. Kao autor ovog teksta Hadžić se potpisao sa: Dopisnik Hadžić Teufik, imam Kozarac.
Članak koji ima naslov: „Nova džamija u Trnopolju“. Objavljen je Preporodu br. 29, Sarajevo 15. novembar 1971., str. 5. Kao autor rada naveden je Teufik Handžić što sigurno nije tačno nego je vjerovatno štamparskom greškom navedeno Handžić umjesto Hadžić Teufik. Trnopolje je džemat koji pripada MIZ Kozarac a mi ne znamo ni za kakvog Handžića koji je izvještavao sa tog područja nego samo Hadžića. Svečanost otvorenja se desila 26. septembra 1971. godine. Rad je naravno kraći i kao što vidimo informativnog karaktera.
Članak pod naslovom: „Ekskurzija u Istanbul i Sofiju“. Objavljen je u Preporod br. 30, Sarajevo 1. decembar 1971., str. 5. Rad je kao što se može pretpostaviti kraći i iz njegovog naslova se može naslutiti o čemu on govori. Objavljen je u rubrici: Vijesti iz naših krajeva iz Prijedora. Kao autor rada on se potpisao svojim punim imenom i prezimenom: Teufik Hadžić.
Članak pod naslovom: „Proslava nove 1392. godine u Kozarcu“. Objavljen je u Preporodu br. 37, Sarajevo 15. marta 1972., str. 5. Članak je objavljen u rubrici: Proslava nove godine sa još nekoliko radova takve vrste. Iz naslova samog rada može se vidjeti o čemu on govori. Takođe se može pretpostaviti da je ovo jedan kraći rad informativnog karaktera. Riječ je o mevludu koji je prilikom dočeka nove hidžretske godine održan u srijedu 16. 2. 1972. u Prijedoru, a u Kozarcu sutradan u četvrtak. Kao autor ovog priloga Teufik Hadžić se potpisao svojim punim imenom i prezimenom.
Članak pod naslovom: „Veliko slavlje u Prijedoru i Kozarcu povodom rođenja Muhameda alejh selama“. Objavljen je u Preporodu br. 43-44 od 1. jula 1972. godine, str. 4. Na osnovu samog naslova članka može se naslutiti o čemu on govori. Radi se o mevludima koji su tom prilikom izvedeni u Prijedoru i Kozarcu. Takođe se s pravom može pretpostaviti da je to jedan kraći rad. Kao autor ovog članka Hadžić se potpisao: Dopisnik: Hadžić Teufik – vjer. prosv. referent Kozarac.
Jedna obavijest o dobrovoljnom prilogu iz Kozarca. Objavljena je u Preporodu br. 22/77, Sarajevo 15. novembar 1973., str. 15. To je jedna rekli bismo informacija o ovom činu. Riječ je o Kahrimanović (Muharem) Fatimi iz Kozarca. U radu je donesena i fotografija osobe o kojoj je riječ. Kao autor ovog priloga Teufik Hadžić se potpisao svojim punim imenom i prezimenom.
Članak koji ima naslov: „Proslava nove 1394. hidžretske godine u Kozarcu“. Objavljen je u Preporodu br. 5 (84) od 1. marta 1974. godine, str. 12. To je manji članak i na osnovu njegovog naslova može se naslutiti o čemu govori. Na kraju članka autor se potpisao kao: Hadžić Teufik, vjersko-prosvjet. ref. Kozarac.
Rad koji nosi naslov: „Proslava bajrama u Zapadnoj Njemačkoj“. Objavljen je u Preporodu br. 24 (103) od 15. decembra 1974. godine, str. 2. U radu se govori o tome kako je autoru radnik u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj Sakib Kahrimanović predao prilog i pismo u kome se govori o proslavi bajrama. Rad je kraći.
Članak pod naslovom: „Dva velika dobrotvora iz Kozarca“. Objavljen je u Preporodu br. 8 (87) od 15. aprila 1974. godine, str. 7. Kao i u predhodnom slučaju i ovo je članak manjih dimenzija i u njemu se autor potpisao samo sa: Hadžić Teufik. U radu je riječ kako se to i u naslovu kaže o dvojici vakifa iz Kozarca: H. Mahmut ef. Čirkinu i njegovoj supruzi Fatimi i o Bešić Šerifu. Na početku rada autor citira kur'anski ajet koji glasi: „Sve što učinite od dobra prije smrti za sebe, za to će te dobiti nagradu kod Allaha“.
Članak koji ima naslov: „Kako su se činile kišne dove prilikom sušnih ljeta na području Kozarca u stara vremena“. Objavljen je u Preporodu br. 20/982 od 15. oktobra 2012. godine, str. 2 u rubrici: Vaša strana. Iz samog naslova se može pretpostaviti o čemu članak govori. Kuriozitet je u vezi ovog članka taj što je autor članak objavio u svojoj devedeset prvoj godini života.
Teufik Hadžić kao vakif
Nakon povratka u Kozarac Teufik Hadžić je i dalje bio veoma aktivan sudionik posebno vjerskih događaja. Osim po svom angažmanu kao vjerski službenik kako kroz praktični rad tako i kroz pisanu riječ Hadžić je bio aktivan i kao zahvalan sugovornik u mnogim radio i tv prilozima u kojima je imao dosta toga reći kao živi svjedok mnogih događaja. Pored ostalog svog angažmana Teufik Hadžić se istakao i kao veliki vakif. Pored ostalih materijalnih pomaganja Teufik Hadžić je ostavio i jednu svoju Vakufnamu o jednom svome vrlo interesantnom vakufu koji je kod nas prilično zapostavljen. Orginalni tekst Vakufname se nalazi u zgradi Medžlisa Islamske zajednice Kozarac a zbog njene važnosti mi njen tekst donosimo u cjelosti:
Na arapskom jeziku se nalazi tekst uvodne formulacije islama, zahvala Allahu dž.š. i salavat i selam na Muhammed a.s., njegove ashabe, porodicu i sve ljude:
Euzu billahi mineš-šejtanir-radžim bismillahir-rahmanir-rahim. Elhamdu lillahi rabbil alemin. Esselatu vesselamu ala resulina Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi edžemein.
Hvala Allahu dž.š. Gospodaru svih svijetova. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika Muhammed a.s. na njegove ashabe i sviju nas.
V A K U F N A M A
Ja niže potpisani Teufik Hadžić sin Edhema i Šefke iz Kozarca odlučih da danas 11. 09. 2004. g. odnosno 26. redžepa 1425. hidžretske godine, na dan Vakifa uvakufim i predam u trajno vlasništvo Medžlisu Islamske zajednice u Kozarcu Biblioteku „Behar“ koju sam utemeljio u zgradi Medžlisa I. Z. u Kozarcu. Knige biblioteke mogu koristiti, svi zainteresirani, prema uobičajenim pravilima. U fond biblioteke mogu donirati svi oni koji žele, bilo u knjigama ili u novcu za kupovinu knjiga za popunu biblioteke.
Ovaj hajrat sam namjenio za svoju i za dušu svog brata rahmetli Emina,
Pored ovog hajrata, bunar sa dvije česme u dvorištu ( haremu ) džamije u Kalati uvakufljavam i predajem u trajno vlasništvo Islamskoj zajednici, a ispred duša moje djece.
Vodu koju sam sproveo u džamiju u Kalati za uzimanje abdesta, namjenio sam za duše mojih umrlih roditelja Edhema i Šefke rahmetullahi alejhim.
Molim Allaha dž. š. da primi ovaj moj skromni hajrat.
Amin
Kozarac, 26. redžepa 1425. h. g. Vakif
Odnosno, 11. 09. 2004. godine H. Teufik Hadžić imam
u penziji–Kozarac
(arapskim slovima napisano Teufik Hadžić)
Umjesto zaključka
Teufik Hadžić je višedecenijski aktivni sudionik ali i savjesni kroničar posebno islamskog vjerskog života i djelovanja prvenstveno na području Kozarca i Prijedora ali i šire. Njegovi napisani članci pojedinačno su nezaobilazni izvor u izučavanju historije Kozarca, Prijedora, Bosanskog Novog i nekih drugih okolnih gradova posebno islamskog vjerskog života. Kao što možemo vidjeti Teufik Hadžić je svoj prvi članak objavio 1954. godine u Glasnik-u VIS-a a poslednji u Preporodu 15. oktobra 2012. godine što znači da je pisao u rasponu od 58 godina, a kao što smo vidjeli da je poslednje djelo ovog autora izašlo 2015. godine to jest u njegovoj devedeset četvrtoj godini života što je sigurno rijetkost bar na našim prostorima. Osim toga Hadžić je dao i svoj doprinos u rasvjetljavanju hafiza Kozarca i Prijedora što se može vidjeti i u radu Prof. Dr. Fadila Fazlića. Osim toga on je zbog svog životnog iskustva bio zahvalan sugovornik mnogim osobama koje su se na različite načine historijom, kulturom, svakodnevnim životom Kozarca, Prijedora i šire.