Muslimani u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom svijetu u subotu, 4. oktobra, počet će obilježavanje jednog od najvećih praznika Kurban-bajrama, čija je osnovna odrednica kao i kod drugih najvećih vjerskih praznika porodično okupljanje i druženje
O tradiciji i običajima bh. muslimana tokom proslave Kurban-bajrama govorio je za Agenciju Fena zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Husein ef. Smajić, koji je naglasio da se ove godine ovaj veliki praznik istoga dana obilježava i u Saudijskoj Arabiji, Turskoj, Egiptu te BiH, što čini posebno zadovoljstvo.
Smajić podsjeća da Kurban-bajram ima dvostruko značenje - to je blagdan kada se prinose žrtve, a ujedno je i Hadžijski bajram, naglašavajući da je iz BiH ove godine oko 1.200 vjernika otišlo na hadž.
- Po bh. običajima koji su uzeti iz pravila ponašanja svakoga muslimana kada je u pitanju blagdan kao ovaj, ujutru se oko 40 minuta po izlasku sunca klanja bajram-namaz koji je važan za sve odrasle i punoljetne muškarce. Nakon toga po našoj tradiciji ide se na mezaristane ili groblja da se posjete oni koji su nam najbliži familijarno, kao što su roditeji, dede ili nane. Može se ići i prijateljima koji su nam nešto učinili životu i do jučer bili s nama, kao i našim učiteljima, profesorima ili svim onima do kojih nam je stalo - istaknuo je on.
Nakon obilaska mezaristana, tradicionalno se ide kući zbog čega je ovaj praznik porodični. Porodice se okupljaju i čestitaju jedni drugima, najmlađima se daju pokloni - hedije, a običaj je i postavljanje sofre da bi se uživalo u porodičnom blagostanju.
- To je prilika da se porodica okupi, a s vremena na vrijeme se pozivaju i prijatelji ili poznanici. Potom se odlazi na klanje kurbana. Obično se kurbani kolju prvi dan, a drugi i treći dijele. To u prvom redu pripada djeci koja prvenstveno obilaze komšije i njima se podijeli jedna trećina kurbana, kao i prijatelima i poznanicima, dok se druga trećina kurbana dijeli siromašnima, opet prvenstveno komšijama i onima koji su najbliži u mjestu stanovanja, a treba se sjetiti i onih koji su daleko - navodi Husein ef. Smajić.
Podvlači da muslimani za Kurban-bajram u prvom redu imaju obavezu da se sjete povratnika, beskućnika ili onih koji nemaju priliku svakoga dana da pojedu meso, zbog čega dolaskom ovog praznika trebaju "da osjete da su to blagdani svih onih koji su i muslimani, ali i onih koji nisu muslimani", te im se daje komad mesa u znak pažnje, komšiluka i dobrih međuljudskih odnosa.
Jedna trećina mesa pripada onome ko je klao kurban, iako se po učenju islama i ta trećina može podijeliti drugima.
Husein ef. Smajić naglašava da Islamska zajednica u BiH ima posebnu ulogu za ovaj praznik jer organizovano vrši klanje kurbana u bh. sredinama, putem medresa i fakulteta islamskih nauka. Te akcije IZ vodi već 40 godina.
- Imamo tako dobro organizovane akcije klanja kurbana i podjele mesa da gotovo pola kurbanskog mesa dajemo Crvenom križu, domovima zdravlja, javnim kuhinjama, pa čak i u zatvore. U posljednje vrijeme potrudimo se da i putem naših džemata, posebno u istočnoj Bosni, izbjeglicama podijelimo najviše kurbanskog mesa - zaključio je on.
(FENA/dh)