Top Panel

Petak, 07 21st

Last updatePet, 07 Jul 2017 12pm

  • Registruj se
    *
    *
    *
    *
    *
    *
    *

    Fields marked with an asterisk (*) are required.

Historija Stari Kevljana

Kevljani se nalaze 44 stepeni 54 minuta sjeverne geografske sirine i 16 stepeni 52 minuta istocne geografske duzine. Kevljani se nalaze na 166 metara nadmorske visine. Prosjecna temperatura februar – mart iznosi 12 stepeni celzijusa. Simbol Kevljana i Kozarca je Kozaracki Kamen a nalazi se sjevernozapadno od Kozarca na nadmorskoj visini od 659 metara I dominantna je tacka vise cijele kozaracke regije. Pogled sa Kamena je fenomenalan i pokriva Kozarac, Prijedor a po dobrom vremenu vidi se i grad Banja Luka. Iz arhivske gradže, provjerene po arhivama, vidljivo je da je džemat Stari Kevljani, naselje oko  džamije, staro više od 200 godina.Ovaj je dzemat prije rata imao 200 domacinstava. Nalazi se na juznom dijelu Kozarca, blizu zeljeznicke pruge koja pro-lazi od Prijedora prema Banjoj Luci. To je najudaljeniji dzemat od Kozarca, a najblizi po zlu cuvenoj Omarskoj. Poslije Drugog svjetskog rata ovaj dzemat sa jos dva dzemata, Srednji Jakupovici i Hadzici, cinio je jednu cjelinu kao selo Kevljani i pripadao je Mjesnoj zajednici, a nekad opcini Omarskoj. To je bila politika bivse socijalisticke drzave Jugoslavije, radi bratstva i jedinstva. To je isto ucinila i s Gornjim Jakupovicima da bi dzemat odvojila od sela Kamicana i pripojila ga mnogo manjem selu Babici s iskljucivo pravoslavnim stanovnistvom i da bi Kozarac s muslimanskim stanovnistvom pocijepali i umanjili.

 

Dzemat Kevljani je formiran jos za vrijeme turske vlasti u Bosni. U Banjoj Luci je zivjela cuvena begovska porodica Dzinici, koja je imala ogroman beglucki posjed na podrucju danasnje Omarske, i sela Kevljani. Beg je naseljavao kmete koji su obradivali begovu zemlju uz odredenu nadoknadu. Zemlja je bila dobrog kvaliteta, bogata sumom, a n'arocito pogodna za proizvodnju zitarica. Beg je dolazio na svoje imanje i imao svoje cardake u kojima je stanovao, a imao je i poslugu koja je tu stal-no zivjela. Na imanju oko Omarske bili su iskljucivo naseljeni kmeti pravoslavci. Kada je trasirana zeljeznicka pruga od Dobrljina kod Bosanskog Novog do Banje Luke u duzini oko 100 km, pruga je prolazila kroz posjed Mustaj bega Dzinica, posto Kozarcani nisu dozvolili da pruga prolazi kroz Kozarac iz razloga koje sam naveo u ovoj knjizi. Pruga je izradena pred sami kraj turske vladavine u Bosni. Mustaj beg Dzinic je uslovio prolazak pruge kroz njegov begluk da se u Omarskoj izgradi zeljeznicka stanica na kojoj ce vozovi stajati i signalizirati begu, ako je tu da ga cekaju dok se on spremi za odlazak u Banju Luku. Taj uslov je drzava prihvatila i u praksi primjenjivala dok su bezi bili pravi bezi. Tako se oko zeljeznicke stanice formiralo nase-Ije. Tu je bilo nesto zanatlija, a najvazniji zanat je bio kovacki zanat. Bilo je tu 7 porodica zanatlija, a starjesina je bio Omer. Blizu zeljeznicke stanice bila je i trgovina mjesovite robe koju je drzao moj tetak Husein Abdurahmanovic iz Banje Luke. Kovacnica u vlasnistvu jednog muslimana iz Kevljana postojala je sve do Drugog svjetskog rata. U Omarskoj je bila bogata stoc-na pijaca koja i danas postoji, a pijacni dan je srijeda. Muslimani iz Kozarca su odlazili na pijacni dan, a narocito preprodavci (mesetari), koji bi kupovali stoku od pravoslavaca te je prepro-davali na pijaci u Kozarcu cetvrtkom, a u Prijedoru petkom.U Omarskoj je prije Drugog svjetskog rata na sluzbi bio pop koji se zvao Kantar, a bio je veliki nacionalista. Jedne sri-jede na pijacni dan organizovao je svoje istomisljenike da pobi-ju i rastjeraju muslimane koji su tog dana dosli na pijacu. Muslimani, ne sluteci sta im se sprema, nenaoruzani, a isto tako i u malom broju u odnosu na napadace, pokusali su da se sklone u kovacnicu muslimana koja je tu bila. Medutim, tu im nije bilo nikakvog spasa, tako da je tu poginulo 6 osoba ni krivih ni duznih i to: Rasim Hadzic iz Hadzica, Husein Becic iz Kamicana, Suljo Pekaric iz Kozarca, Mujo Sivac iz Trnopolja, Juso Kararic iz Trnopolja koji se hrabro borio i na koncu ubijen, te Rasid Velic iz Kevljana. To se dogodilo prije Drugog svjet-skog rata, tacnije 1938. godine. Sutradan iza toga dogadaja, kada su muslimani sa podrucja kozarackih dzemata saznali sta se prethodnog dana dogodilo u Omarskoj, nekoliko stotina, a mozda i hiljadu ljudi krenulo je s oruzjem u Omarsku da se osvete za ono sto se dogodilo. Vode Kozarcana bile su nacelnik opcine Ibrahim Tadzic i muhtar Mustafa Husic iz Kozaruse. Medutim, srpske vlasti i vojska iz Banje Luke dosli su na zeljeznicku stanicu u Kozarcu gdje su bili dosli Kozarcani i spri-jecila ih u pohodu na Omarsku.A sad da se ponovno vratim dzematu Kevljani. I ovaj lokalitet je bio u sastavu begluka pomenutog Mustajbega Dzinica iz Banje Luke. Ovaj dzemat je bio naseljen iskljucivo muslimanskim stanovnistvom. Mjestani ovog dzemata su bili vrlo siromasni i nisu mogli sebi da izgrade dzamiju.Medutim, pomenuti Mustajbeg, koji je dosta vremena provo-dio na svom imanju u Omarskoj, nije imao gdje da klanja dzumu-namaz, a da bi to omogucio i dzematlijama u Kevljanima, sagradio je dzamiju. Dzamija je vise puta adaptirana i popravljana. Prije agresije 1992. god. izgradena je armirana betonska munara, koja je srusena zajedno sa dzamijom. I danas lezi kraj porusene dzamije koja svjedoci o zlocinu.

 

Dok pisem ovu knjigu, obavijesten sam da ce dzematlije Starih Kevljana, koje su se vratile, ovih dana pokriti novosagradenu dzamiju. Najzasluzniji i glavni pokretac za izgradnju dzamije je Fadil Hodzic. Molim Allaha dz. s. da ga pozivi i nagradi. Amin!U ovom dzematu je zivjelo vise porodica s razlicitim prezi-menima kao sto su naprimjer: Pervanici, Velici, Hodzici, Ibrahimovici, Kevci, Husici, Sivci, Alisici, Karabasici, Klipici, Zerici, Dzaferovici, Muratcehajici, Sejdici te Jakupovici, koji cine i zase-ban zaselak nize zeljeznicke pruge zvani Donji Jakupovici.Vecina dzematlija se bavi raznim sitnim zanatima, a najpoz-natiji zanat im je bio kovacki. Bili su vjeste zanatlije. Izradivali su dobre kose, srpove, motike, nozeve i ostale alatke potrebne za poljoprivredu. Najpoznatija porodica koja se bavila poljoprivredom su Pervanici. Kao najuglednije licnosti bili su, Sacir Pervanic, hadzi Avdo Pervanic i Abas Pervanic. Zaim Pervanic je imao konja koji je ucestvovao na konjskim trkama. Feriz Velic je bio dugo godina mutevelija u dzematu. U Kevljanima je prije Drugog svjetskog rata imao trgovinu mjesovite robe ugledni gradanin Asim Resic iz Prijedora, koji se ponasao kao pravi aga. Na kraju dzemata bilo je nekoliko poro­dica Roma koji su bili vrlo pristojne dzematlije. 

 

KO SU BILI IMAMI U DZEMATU KEVLJANI?

Vec sam rekao da je izgradnju dzamije u dzematu Kevljani finansirao Mustajbeg Dzinic iz Banje Luke. Za prvog imama ove dzamije postavljen je Mula Abdija Dzaferovic, sin Mehmeda Dzaferovica, koji je za vrijeme turske vlasti u Bosni dosao iz Bosanskog Novog u Prijedor kao trgovac i tu imao trgovacku radnju. Ozenio je sina Mula Abdiju iz cuvene i ugledne porodice u Kozarcu Hadziosmanagica (zvani Tadzici) i postavljen za imama u Kevljanima. U torn dzematu je ostao kao imam sve do smrti 1936. godine. Naslijedio ga je u vrsenju imamske sluzbe njegov sin Serif ef. Dzaferovic, koji je prethodno vrsio imamsku sluzbu u Gomjenici kod Prijedora, te u dzematu Caplje kod Sanskog Mosta. Mula Abdija, tako su ga zvali, bio je tih, skro-man i miran covjek. Plata mu je bila vrlo mala, jer u to vrijeme i dzematlije su bile dosta siromasne, pa nisu mogle vise placati imama. Mula Abdija je pricao da bi Mustajbeg Dzinic, kada dode na dzumu-namaz, donio hodzi toliko hedije da bi mu bilo dovoljno za mjesec dana za ishranu. Pisao je pobozne pjesme i kaside na turskom i bosanskom jeziku. Kao sto sam rekao, posli-je njegove smrti dosaoje njegov sin Serif ef. koji je vrsio imam-sku sluzbu u ovom dzematu sve do smrti. I ovaj imam je dosta bijedno zivio, a pogotovo u toku Drugog svjetskog rata kada je bila velika kriza. Za izdrzavanje svoje porodice nije mu bila dovoljna imamska plata koju je primao u naturi od dzematlija, vec je morao da i sam privreduje. Imao je konje s kojima je isao u planinu Kozaru da bi sebi osigurao ogrjev za zimu. Tako je jednog dana sa sinom i konjima otisao u sumu da doveze drva za ogrjev. Vracajuci se s natovarenim kolima drva i vozeci se niz strminu Serif ef. padne s kola pod tockove, kola ga pregaze i nakon toga izdahne. Zadnje rijeci koje je izgovorio bile su:"Kazite dzemalijama da je Bajram u srijedu." Tako je ovaj imam zavrsio svoj zivot boreci se za egzistenciju svoje porodice. U dzematu Kevljani sluzio je 22 godine kao imam. Umro je 1958. godine. Molim Allaha dz. s. da mu oprosti grijehe i da ga uvede u dzennetska naselja. Amin!Jedno vrijeme je ovaj dzemat bio bez imama, te je za vrijeme ramazana vrsio imamsku duznost Idris ef. Mahmuljin iz Kozaruse. Takoder je u ovom dzematu bio imam Ahmet ef. Avdic iz Brckog, svrsenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Ovaj imam je za vrijeme sluzbovanja u ovom dzematu imao velikog uspjeha u izvodenju vjerske pouke iako je u to vri­jeme bilo zabranjeno ucenje djece u mektebima, ali se moglo obucavati u dzamijama, jer su mektebi zakonom bili dokinuti. Ja sam jednom prilikom kao vjersko-prosvjetni referent prisustvo-vao vjerskoj obuci kod ovog imama, i vidio da su djeca zaista postigla solidno znanje. To je bio period od 1966. g. do 1971. godine. Kasnije je za imama dosao Muhamed ef. Besic, rodom iz Dere (Kozarac) te je poslije izvjesnog vremena premjesten u Deru. Na sluzbi u ovom dzematu jedno vrijeme je bio mladi imam Rasid ef. Imamovic. Zatim je dosao za imama Faruk ef. Avdic iz Zenice, svrsenik medrese u Sarajevu. On je bio neko vrijeme imam u Kevljanima, a zatim je premjesten u Trnopolje odakle je 1992. god. otjeran u logor u Omarsku, a odatle na Manjacu. Jedno vrijeme je u ovom dzematu bio imam Adil ef. Solo, rodom iz Miljanovca kod Tesnja, svrsenik medrese, koji je poslije izvjesnog vremena premjesten u dzemat Hadzice, o kojem ce biti kasnije govora. Posljedni imam u ovom dzematu do agresije bio je mladi imam, svrsenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, Asim ef. Ibrahimovic, rodom iz Gradacca, koji je zajedno s ostalim imamima sa podrucja Kozarca otjeran u logor na Manjaci. Sa Manjace je s ostalim imamima dosao u Banju Luku, odakle je otisao u Zagreb. Nije mi poznato gdje se sada nalazi.

 

                Iz knjige: “Dzamije I dzemati Kozarca” od  ef.Teufika  Hadzica.

Kontakt

  • Add:Kevljani bb, Kozarac, Prijedor, BiH
  • Tel: (+46) 707 23 00 89

kevljani.eu tim

Kevac - Vlasnik / Administrator

Ermin - Administrator

Šiško - mali od palube

Senad - izvještać Hadžići

traži se - izvještać Jakupovici

Edis - izvještać Kevljani